Stručni saveti za zdraviji i lepši osmeh

Većina populacije nema svest o značaju oralnog zdravlja. Ukoliko imate zapaljenje desni to je prvi stadijum začaranog kruga, gde kasnije dolazi do oboljenja alveolarne kosti tj. trošenja, klaćenja  i patološkog pomeranja  zuba, a na kraju dolazi i do gubitka zuba, jer nam se broj vezivnih vlakana koji drži zub u zubnoj čašici gubi kao posledica različitih produkata bakterija iz zubnog plaka. Da uprostimo: osnovni uzročnik karijesa i paradentoze je ZUBNI PLAK, koji se mora svakodnevno uklanjati sa zubnih površina.

Kako to najefikasnije postići? Najbitnija je redovna i pravilna oralna higijena kao i redovne posete stomatologu (minimum dva puta u toku godine). Ovim člankom želim da, na što jednostavniji način, približim čitaocima značaj oralnog zdravlja i na koji način sprečiti  oboljenja kao što su karijes, gingivitis i paradentoza, koja su u Srbiji zastupljena u visokom procentu. Ukoliko prepoznate greške u održavanju oralne higijene možete ih odmah ispraviti i nakon određenog perioda ćete steći pravilne navike.

Krenimo od SREDSTAVA za održavanje oralne higijene. Postoje osnovna (četkica  za zube, zubni konac, interdentalne četkice) i pomoćna (paste za zube, rastvori za ispiranje usta)

1. Četkica za zube – osnovno i najbitnije sredstvo u održavanju oralne higijene.

Razlikuju se po veličini, obliku, boji i stilu. Većina četkica na tržištu vas može zbuniti kako da odaberete onu pravu, preporučujemo da se koriste četkice bez gumenih dodataka  i da su sa vlaknima u jednoj ravni. Šta to konkretno znači? Idealna četkica potrebno je da sadrži sto gušći sloj vlakana da bi mogla da obavi svoju ulogu, a to je da mehanički očisti plak sa zubnih površina, koji je osnovni izazivač karijesa, gingivitisa i paradentoze!                                  

Takođe je potrebno izabrati tvrdoću  četkice. Postoje: HARD, MEDIUM, SOFT, EXTRA SOFT i ULTRA SOFT. Koju izabrati??? Uglavnom se ljudi opredele za MEDIUM. Tačno je da je to četkica izbora u osoba sa zdravim zubima i desnima, međutim bitno nam je sačuvati desni, koje vremenom postaju osetljive zbog nepravilne tehnike pranja zuba. Postoje osobe koje grublje četkaju svoje zube, i samim tim vremenom će doći do krvarenja desni i kasnije upale desni. Zato je moj predlog da se koriste SOFT četkice bez obzira što su vam desni zdrave (posebno kod onih koji vole “ribaju” svoje zube ). U osoba sa osetljivim desnima četkica izbora je EXTRA SOFT i ULTRA SOFT.

2. Konac za zube – osnovno sredstvo u svakodnevnom održavanju  oralne higijene.

Masa ljudi ne koristi konac za zube, dok je on ite kako bitan za čišćenje prostora između zuba, gde se nakuplja zubni plak koji četkica za zube ne može da ukloni. Konac bi trebalo koristiti svakodnevno u toku pranja zuba.

3. Interdentalne četkice – osnovno sredstvo za oralnu higijenu. Temeljno čiste međuzubne prostore, a pogodne su za osobe koje nose  fiksne ortodontske aparate. Postoje različite veličine interdentalnih četkica.

4. Paste za zube– pomoćno sredstvo uodržavanju oralne higijene. Verovali ili ne,  paste za zube  ne spadaju u osnovna sredstva. Izbor paste za pranje zuba je jednostavan,  bitno je da sadrži fluor (1450ppmF) koji je značajan u jačanju zubne gleđi  i sprečavanju nastanka karijesa. U današnje vreme sve paste sadrže fluor tako da,  koju god da izaberete, nećete pogrešiti.

5. Rastvori za ispiranje usta – pomoćna sredstva za održavanje oralne higijene.

Postoje specijalni rastvori koje propisuje stomatolog  prilikom pregleda na bazi hlorheksitidin-diglukonata. Koriste se kod osoba koje imaju osetljive desni ,  odredjeni vremenski period i na odredjeni način.Za svakodnevnu oralnu higijenu mogu se koristiti rastvori koji imaju antiseptično dejstvo, a zbog različitih aroma (mente, jagode, eukaliptusa) osvežavaju dah, te se mogu koristiti kao dopuna prethodno navedenih, i doprinose zdravlju zuba, desni i ostale oralne sluzokože. Koristi se ujutro i uveče nakon pranja zuba. Bitno je da ne sadrži alkohol u svom sastavu jer može doći do isušivanja oralne sluzokože i osećaja suvih usta tkzv- xerostomia.

Da li pravilno perete vaše zube???

Postoje različite metode pranja zuba i svaka od njih ima svoje prednosti i nedostatke.

Klizna metoda je pogodna jer je jednostavna, lako se uči i primenljiva je za sve uzraste. Ovu metodu deci slikovito objašnjavamo, da zube u gornjoj vilici peremo ‘kako kiša pada’, a u donjoj ‘kako trava raste’. 

Čišćenje zuba se uvek počinje od zadnjeg zuba u nizu prema sredini, i to prvo u gornjoj ,pa u donjoj vilici. Četkica se postavlja sa spoljašnje strane zuba, vodoravno u odnosu na jednu stranu gornje vilice i to tako da vlakna četkice budu pod uglom od 45° u odnosu na uzdužnu osu zuba. Polovinu vlakana četkice treba postaviti da naležu na desni a druga polovina na zube. Laganim pokretima četkica se okreće prema dole, a kada dođemo do površine zuba kojom grizemo,četkicu vratimo u početni položaj bez dodirivanje zuba ili desni. 
Jednom takvom serijom obuhvatamo 2 do 3 zuba, a pokrete bi trebalo ponoviti 6-8 puta pre nego pređemo na sledeću grupu zuba. Lagano pomeramo četkicu ka suprotnoj strani vilice i na taj način smo očistili spoljašnje strane svih gornjih zuba. 

Četkicu zatim treba postaviti na zube suprotne, donje vilice i istim pokretima (sa tom razlikom što su sad pokreti prema gore) čiste se spoljašnje strane donjih zuba. 
Nakon čišćenja spoljašnjih strana četkicu postaviti sa unutrašnje strane i istim pokretima (okretanjem na dole za gornje zube i na gore za donje zube) očistiti i te površine.
Za čišćenje unutrašnjih površina gornjih i donjih prednjih zuba, četkica se postavlja paralelno sa njihovom uzdužnom osovinom, pa četkicom klizimo ka sečivnoj ivici zuba. 

Na kraju, treba očistiti i grizne površine svih zuba. To se ostvaruje pokretima napred-nazad. 

Zube peremo sa blago otvorenim ustima.Dok perete zube kontakt između gornjih i donjih zuba ne postoji!

Zubi se peru barem dva puta dnevno, ujutro (pre doručka!)  i uveče (pre spavanja!),u trajanju od 3-5 minuta. Zube je obavezno prati ujutru i uveče radi lične higijene, ali prvenstveno zbog celokupnog zdravlja organizma!

 Autor je stomatolog: Katarina Gavrilović