Loše govorne navike – kako ih sprečiti? Institut Main Point

U vremenu kada je digitalno doba u potpunosti uzelo maha, koliko je javni nastup važan kao vid komunikacije? Da li smo zaboravili kako da se izražavamo pravilno kroz živi „razgovor”? Institut Main Point je osnovan 2012. godine sa ciljem da ponudi temeljan i sveobuhvatan program edukacije za javni nastup. Već nekoliko godina uspešno obrazuju ljude kojima je govor jedan od osnovnih oruđa u obavljanju posla. Slobodan Roksandić, osnivač ovog Instituta, prema svojim polaznicima se ophodi na veoma stručan i posvećen način. I sam primećuje manjkavosti koje danas postoje u našem govoru, pa smo rešili da sa njim porazgovaramo na tu temu.

Main Point - radionicaKoliko formalno obrazovanje u Srbiji pruža prostora da studenti usavršavaju svoj javni govor i dikciju?

Veoma malo. Predmeti koji bi trebalo da razvijaju govorničke sposobnosti i tehnike javnog nastupa zastupljeni su samo na pojedinim fakultetima. Na primer, dikcija, naučna discplina koja se bavi načinom govorenja se izučava samo na dramskim akademijama i ponegde na Filološkom fakultetu. Određena znanja o uspešnom javnom nastupu studenti eventualno mogu da „pokupe“ na nekim fakultetima koji obrazuju profesionalne govornike, kao što su na primer Fakultet političkih nauka i Pravni fakultet. Doduše, nisam siguran koliko su ti programi prilagođeni realnim profesionalnim izazovima i koliko su okrenuti pojedinačnom studentu koji nakon završenih studija najčešće ostaje zbunjen i nespreman pri izlaganju na neku temu.

Institut Main Point – Radio televizija Srbije (Dnevnik)

Međutim, šta se dešava sa svim ostalim studentima? Diplomirani ekonomista čim dođe u priliku da se poslovno razvija ima obavezu da predstavi svoj projekat, da u PowerPointu izloži neku strategiju ili biznis plan, da na sastanku kolegama iznese svoj stav i slično. Lekari naravno treba da prednjače u znanju iz određene specijalističke oblasti, ali mnogi od njih svoju stručnost dokazuju i kroz predavanja na kongresima i seminarima. Lista različitih povoda za nastup pred publikom je predugačka, dovoljno bi bilo samo da prebrojimo koliko je onih koji postanu nastavnici i profesori. Dokazano je da pored vladanja materijom, uspeh umnogome zavisi i od načina na koji predstavljamo taj sadržaj. Edukacija za javni nastup nije namenjena samo voditeljima i političarima. Naprotiv. Ona bi trebalo da bude sastavni segment obrazovanja svakog poslovnog čoveka.

Primećuje li se u našim medijima i javnosti da je nedovoljno razvijena kultura govora i nastupa?

Odavno je dr Aleksandar Belić zapazio da bi na svim nivoima trebalo mnogo više pažnje da povedemo o razvijanju kulture govora. To njegovo zapažanje se i danas, posle više od pola veka, i dalje citira u retkim naučnim radovima na ovu temu. Stanje se nije promenilo. Kultura govora je skoro sasvim zapostavljena. U tome prednjače mediji, upravo iz razloga što su oni najodgovorniji. Program koji gleda milionski auditorijum formira govorne navike velikog broja gledalaca. Sve je manje onih koji služi kao uzor.

Jednostavno, mnogo je nedovoljno obrazovanog kadra u medijima, češće ćemo naići na voditelja koji može da bude primer kako ne treba govoriti. Ranije su televizije organizovale škole za dikciju unutar svojih redakcija, što je ipak povećalo broj onih od kojih smo mogli nešto da naučimo. Ni oni koji gostuju u medijskim sadržajima, daju izjave, predstavljaju neku ideju, uglavnom nisu na visokom nivou izražavanja.

U kojoj meri se, prema vašim saznanjima, u drugim zemljama uči dikcija i javni nastup?

U modernim društvima više se polaže pažnje na razvijanje govorničkih i prezentacijskih sposobnosti. Svako ko se kandiduje da se bavi nekim javnim poslom prolazi kroz kurs javnog nastupa. Ako to znanje nije dovoljno tokom zvaničnih studija, izraženija je svet da bi se trebalo usavršavati neformalnim kanalima. Studenti sa Harvarda su čak kreirali i aplikaciju za mobilne aparate (ummo) koja im pomaže da budu razgovetniji, razložniji i dinamičniji. Aplikacija je osmišljena tako da student može da snimi i prati svoje izlaganje na neku temu i da dobije izveštaj o kvalitetu svog govornog izraza. Na taj način, on je u mogućnosti da osvesti na kom je nivou kad je reč o kulturi govora i da unapredi veštine prezentovanja.
Ekonomski fakultet - umeće govorenjaDa li su profesori na našim fakultetima dobri govornici koji mogu da nam služe kao primer?

Brojni studenti koji su pohađali naše kurseve daju mi uvid u to. Obično navedu svega nekoliko profesora za koje mogu da kažu da su dobri govornici. Kod takvih profesora uvek se traži „karta više“. To predstavlja nedvosmisleni dokaz da najviše cenimo one stručnjake koji gradivo umeju da izlože na harizmatičan način. Ako mene pitate na kog profesora bi trebalo da se ugledamo, mogu da ponudim jedan primer – profesor Vladimir Pavićević sa Fakulteta političkih nauka. Njegov nastup slobodno bi mogao da se definiše kao živi udžbenik izražajnog, uverljivog govorenja.

Institut Main Point – Dikacija, način govorenja

Mnogi profesori daju studentima zadatak da u sklopu predispitnih obaveza održe predavanje, da obrade jednu nastavnu jedinicu i predstave je kolegama. Bilo bi odlično kad bi se taj povod iskoristio i za dobijanje povratne reakcije kako je to delovalo nezavisno od sadržaja. Da li je bilo razgovetno, dinamično, izražajno, gramatički ispravno, oslobođeno straha, itd. Na taj način svaki student bi uvideo na čemu još treba da radi kako bi se razvijao u sugestivnu osobu koja deluje stručno i samopouzdano. Nažalost, u praksi to obično bude puko iščitavanje teksta sa slajdova, prepuno nepotrebnih reči, bez entuzijazma. Čast izuzecima!

Po čemu se Institut Main Point razlikuje od sličnih organizatora edukacije javnog nastupa?

Na kursevima Instituta Main Point grupe su malobrojne (do petoro) čime se obezbeđuje individualizovan pristup. Tek kada svaki polaznik uđe u trag svojim govornim navikama, mi možemo da očekujemo istinski napredak. Proces rada ima svoje trajanje, oko mesec dana, čime se stvaraju uslovi da principi uverljivog i izražajnog govorenja zažive kod svakog i postanu ispravan govorni manir. Nakon obrade svih najvažnih elemenata upečatljivog i uspešnog javnog nastupa, slede simulacije – polaznici objedinjuju stečena znanja kroz izlaganje na temu koja predstavlja njihovo interesovanje. Simulacije se snimaju i kontrolisano prate i analiziraju. Nakon završenog kursa, svaki polaznik nauči kako da svoje nedostatke eliminiše a kako da svoje prednosti promoviše i razvija.

Drugi organizatori obično sprovode programe seminarskog tipa, koji traju dan ili dva. Takav proces može biti samo delimično koristan, jer polazniku ostavlja isuviše nepoznanica gde je on u svemu tome. Bez temeljnog pristupa i vežbe koja mora imati svoj kontinuitet, nema pravog napretka.

Zašto je edukacija o javnom nastupu važna za mlade ljude?

Nakon pet godina rada sa studentima različitih profila, slobodno mogu da kažem da vlada prava epidemija loših govornih navika i manjka samopouzdanja. Razlozi leže ponajviše u pomenutim činjenicama koje se tiču propusta u obrazovnom sistemu, kao i u opštoj nebrizi o negovanju kulture govora. Upravo iz tog razloga, pravo je vreme da se, simbolično rečeno, desi revolucija u znanju.

Ukoliko ste zainteresovani za programe edukacije Instituta Main Point, javite se na mejl [email protected]

 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here