Čitavu deceniju reformišemo visoko obrazovanje po evropskim standardima, ali smo još daleko od kraja reforme. Po običaju, zapinje zbog novca, ali se mnogo može uraditi i bez njega.
Vest da Ekonomski fakultet u Zagrebu napušta bolonjski sistem studiranja i da će mu se pridružiti Kineziološki fakultet, obradovala je kritičare „bolonje“ u Srbiji, ali samo nakratko. Jer, uprkos brojnim manjkavostima, obrazovni autoriteti kažu da nema govora o ukidanju „bolonje“ na našim univerzitetima.
Ukupno 46 država, među njima i Srbija, potpisnice su Bolonjske deklaracije i nema naznaka da će naša država od tog dogovora odustati. Ipak, za razliku od nekih drugih zemalja, „bolonja“ u Srbiji je zastala na pola puta. Uvodimo je gotovo čitavu deceniju, a i dalje smo daleko od kraja reforme visokog obrazovanja. Nedostaju ključne stvari. Kod mnogih predmeta gradivo koje student treba da nauči i broj ESPB koje će da osvoji njihovim polaganjem nisu srazmerni. Tek mali broj studenata položi sve ispite u jednoj godini, što nije dozvoljeno „bolonjom“. Zato je kod nas već šest puta menjan Zakon o visokom obrazovanju, uglavnom uz proteste studenta, pa i kampovanje pred Vladom Srbije, kako bi se na budžet išlo i sa 48, umesto samo sa punih 60 ESPB.
– „Bolonju“ su uveli političari, a ne profesori, tako da samo oni i mogu da je ukinu – kaže za „Novosti“ prof. dr Branko Kovačević, dekan Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu. – Ne treba ukidati nešto što je dobro, jer „bolonja“ je samo drugo ime za jedinstveni evropski obrazovni prostor, koji znači priznavanje diploma, zvanja i zapošljavanje u svim evropskim državama. Ako Hrvatska zaista ukine „bolonju“, biće oštećeni samo njihovi studenti, jer im Evropa neće prepoznavati diplome.
Profesor Kovačević kaže da za reforme nedostaje novca, ali su, dodaje, mnoge stvari mogle i bez para da budu urađene.
– Naša tranzicija traje deset godina, a ipak smo stali tek na pola puta. I dalje imamo stari i novi sistem studiranja – objašnjava naš sagovornik.
Da nema govora o ukidanju „bolonje“ slaže se i prof. dr Srđan Stanković, predsednik Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje. On kaže da je čak i ovo što se dešava u Hrvatskoj pogrešno protumačeno kao ukidanje „bolonje“. Reč je samo o tome da će Ekonomski fakultet odustati od studija 4+1 godina i da će uvesti petogodišnje, integrisane studije.
– Mi već na mnogim fakultetima imamo integrisane studije nakon kojih se dobija zvanje mastera – objašnjava profesor Stanković. – Mnogo je ozbiljnije pitanje zašto nismo bolje uradili reformu. Za to smo svi pomalo krivi, od studenata do države.
Izvor: Novosti.rs