Andrićgrad, smješten na ušću dviju rijeka, Drine i Rzava, ponikao je i stoji ponosno da opominje i podsjeća, kao na Drini Ćuprija. Ovaj, od kamena podignut grad, sinonim je za svu čvrstinu i postojanost kojima odiše Andrićevo stvaralaštvo.
Andrić kroz svoja djela virtuozno objedinjuje istoriju i mit, legende na osnovu kojih dajemo smisao i oblik svom postojanju. Smješten na nekoliko stotina metara od Mosta na Drini, sa kojim je neraskidivo povezan, Andrićgrad zajedno sa njim pripovjeda i dočarava ljudsku i društvenu panoramu proteklih vijekova.
Ukoliko se na putu za Crnu Goru, preporučujemo da posetite Kao sa razglednice: Durmitor
Ivo Andrić je sasvim izvjesno jedini pisac ikada koji je imao privilegiju da se u njegovo ime sagradi čitav jedan grad. Dijelovi njegovog, Nobelovom nagradom nagrađenog romana, ali i drugih djela, dobili su stvarni izgled u liku ovog grada.
Emir Kusturica, idejni tvorac Andrićgrada, imao je namjeru za dolazeće generacije stvoriti nešto što bi ličilo na srednjovjekovni grad, onako kako bi izgledao pod uticajem raznih epoha koje su se smjenjivale i preplitale, ali i kojih je falilo kroz istoriju na ovom području, od Vizantije, preko otomanskog perioda, pa sve do renesanse i klasicizma, bas onako kako je to radio Andrić u svojim djelima.
Ono čime ulice Andrićgrada posebno odišu jeste duh Mediterana, pokušaj da oživi jedan renesansni momenat kojeg je Bosna u velikoj mjeri ostala uskraćena. Kamene građevine, uske ulice, prostrani trgovi upravo su ono što Andrićgradu daje notu Mediterana.
Andrićgrad je svojevrsna defincija kulture i umjetnosti, mjesto čijim ulicama defiluju domaća, ali i strana najveća imena iz svijeta filma, muzike, književnosti i svih drugih kulturno-umjetničkih branši. Moglo bi se reći prava kulturno-umjetnička Meka. Treba napomenti i da ponovo radi bioskop. Multipleks „Dolly Bell“ u čijem sastavu se nalaze tri bioskopa, prikazuje filmove vodećih svjetskih kompanija, nezavisne i domaće produkcije.
Andrićgrad
Namjera profesora Kusturice bila je sačuvati istoriju od zaborava, dati joj život i otelotvoriti je u ulicama jednog grada. Kada krenete u obilazak, jedna od takvih koja piše istoriju je i ulica Mlade Bosne, koja je dobila ime po političko-revolucionarnom pokretu, čiji je član bio i sam Ivo Andrić. Borba za samostalnost i jedno odlučno „ne“ okupatoru, ujedinili su veliki broj ljudi, čije je herojstvo zaslužilo da se pamti i obilježava.
Nešto dalje, nalazi se Trg Nikole Tesle i tu nas dočekuje spomenik Ivi Andriću visok i ponosan, istovjetan onome na Andrićevom vencu u Beogradu. Kusturica se trudio da svaki dio grada ponese ime velikih i značajnih ljudi naše istorije, pa je tako glavni trg dobio ime baš po Nikoli Tesli.
U Andrićgradu se nalazi i Trg Petra II Petrovića Njegoša, a nedaleko odatle i njemu posvećen spomenik.
„Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi“ – vodeći se ovim čuvenim Njegoševim riječima, Emir Kusturica želio je potvrditi neprolaznost veličina kakve su bili Andrić, Njegoš, Tesla i mnogi drugi čija su djela i rad ostali da žive i govore umjesto njih.
Kada su počinjali, radovi na izgradnji Andrićgrada svečano su pozdravljeni izvođenjem opere „Karmina Burana“ Karla Orfa, u izvođenju Beogradske filharmonije. „Karmina Burana“ predstavlja grandiozno djelo, svojevrsnu odu čovjeku, njegovom životu i svemu onome što je njegov sastavni dio, odu životnoj radosti i sreći. Andrićgrad zajedno sa Mostom na Drini upravo i sažima u sebi sve ove elemente ljudskog postojanja kroz vijekove.
„O srećo,
kao mjesec stalno se mijenjaš
uvek jačaš i bez sjaja, gnusan život sad nadvladaš
i onda blagost kao raskoš biraš,
oskudica, a i moć rastopi ih kao led.”
(dio prevoda O, Fortuna – Karmina Burana)
Emir Kusturica prišao je ozbiljno i savjesno izgradnji Andrićgrada, vješto čuvajući od zaborava jedan dio naše istorije. Andrićgrad, ovo “trajno čudo od kamena” ostaće da živi kao nešto što se stopilo sa sredinom i ljudima, nešto što će iz naraštaja u naraštaj pripovjedati, podsjećati i spajati. Kao što je i sam Andrić govorio “nema slučajnih građevina, izdvojenih iz ljudskog društva u kome su nikle”.
