Tehnološki STARTAP: šta je sad pa to?

Vrtoglavi razvoj tehnologije okreće svet naopačke i nezaustavljivo menja naš svakodnevni život. Pojmovi iz IKT oblasti postaju neizostavni deo ne samo predavanja i diskusija na različitim konferencijama i seminarima, već i naših razgovora uz kafu sa prijateljima. Jedan od takvih pojmova je nesumnjivo i tehnološki startap. Hajde da otkrijemo šta se iza njega krije!

StartUp

Ukoliko počnete da istražujete o tehnološkim startap preduzećima, uvidećete da postoje različite definicije – od onih koje koriste stručnu terminologiju i koje je potrebno pročitati i po nekoliko puta kako bismo razumeli o čemu se zapravo radi, do definicija koje startap opisuju jednom rečju. Ako bismo našoj baki ili mlađem bratu želeli da objasnimo šta je tehnološki startap, možda najbolje bi bilo da to učinimo na sledeći način: startap je mlada inovativna kompanija, koja koristeći tehnologiju kao svoje oružje traga za načinom ostvarenja brzog rasta u uslovima neizvesnosti.

Evo još nekih karakteristika startap preduzeća:

  • agilnost
  • spremnost da se preuzme rizik
  • težnja da se izađe izvan granica zemlje i prodrma tlo globalnog tržišta
  • želja da se ostvari pozitivna promena
  • aktivnosti su uglavnom finansirane od strane investitora koji su prepoznali vrednost i potencijal startapa i proizvoda koji razvija

Da li tvoja ideja vredi?

Da li će ljudi želeti da koriste tvoj proizvod ili uslugu? Razmišljajući o ovim pitanjima, uvek se setim citata Ričarda Brensona – „If you aren’t making a difference in other people’s lives, you shouldn’t be in the business. It’s that simple.“ Ljudi sve manje kupuju proizvod kao takav, već tragaju za nekom dodatnom vrednošću. Na primer, kafa se sve manje posmatra kao dobro i roba. Ono što ljudi “kupuju” jeste doživljaj ispijanja kafe, a sve manje kofeinski napitak kao takav. Kako će tvoj proizvod/usluga promeniti svakodnevnicu korisnika? još jedno je od pitanja čiji ti odgovori mogu pomoći na putu ka razvoju mreže korisnika.

Imate dobru ideju, inovativno rešenje kojim ćete ljude oboriti sa nogu. Da li je to dovoljno?

Oživljavanje ideje i njeno lansiranje u etar je izazovan proces, koji iziskuje ne samo kreativnost, inovativni pristup i znanje, već i strpljenje, istrajnost, upornost. Imati dobru ideju je važno, ali umeće sprovođenja iste u delo i razvoj biznisa je nešto sasvim drugačije. Ona je tek prvi korak na izazovnom putu razvoja jednog startapa.

Da li je programersko znanje neophodno da se započne startap?

Šta ako imam ideju, ali ne i praktične veštine kojima mogu da ih ostvarim? Odgovor na ovo i mnoga druga pitanja pronašla sam u izuzetno pitkom i informativnom priručniku “Kako pokrenuti tehnološki startap u Srbiji?” izdatom od strane ICT Hub-a u saradnji sa Friedrich Naumann Fondacijom za slobodu (FNF), u okviru projekta „Smart Cities – 2014 – 2018“.

Ono što je za pokretanje startapa veoma važno jeste uigran tim pojedinaca sa spletom različitih veština i znanja koje se savršeno dopunjuju, a koji dele viziju i zajedničke, iste vrednosti. Iako možda ti nisi vešt u pisanju kodova, to ne znači da ne možeš pronaći nekoga ko jeste i ko deli tvoju strast prema onome što težiš da realizuješ i sa kim možeš da osnuješ dream team.

Realizacija – lansiranje ideje u poslovni svet je veoma izazovno. Prepreka na tom putu biće mnogo, bilo da su pravne, tehničke, business prirode… Ukoliko nemate iskustva, ono što je dobra ideja jeste učešće na nekom od startap edukativnih programa poput sedmomesečnog ICT Hub StartUp programa ili startap akademija Startit, koji su ove godine upisali svoje treće generacije polaznika. Programi poput ovih pružaju vam mogućnost da dobijete mentorsku podršku, čujete savete ne samo onih koji su svoje velike IT snove ostvarili u našoj maloj zemlji, već i eksperata koji deluju globalno, povežete se sa drugim članovima naše IT zajednice i naučite kako da svoju ideju transformišete u uspešan biznis.

Za razmrdavanje vijuga:

Da li ste znali da 15% mladih svake godine napusti Srbiju, od čega je čak 4 000 onih sa diplomom fakulteta? Pored velike stope nezaposlenosti, to je jedan od najvećih izazova sa kojim se naša zemlja suočava. Sa druge strane, Srbija se laganim ali sigurnim korakom u svetu pozicionira kao zemlja sa velikim potencijalom iz oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija. Prema The Huffington Post-u, Srbija se nalazi među pet zemalja najatraktivnijih za osnivanje IT kompanija.  Nekadašnji startapovi poput Nordeus-a i Seven Bridges prerasli su u kompanije čiji uspeh prevazilazi granice naše zemlje. Da li upravo podsticanje mladih da zakorače u startap zajednice može brojke sa početka pasusa povući naniže i stvoriti nova radna mesta?

Kada pomislimo na tehnološke startape, nekako se uvek nameću igrice, kao i različite usluge koje nam olakšavaju svakodnevnicu. Da li ste znali da se svetskoj startap zajednici iz dana u dan pridružuje sve veći broj startapova koji rade na razvoju najrazličitijih inovacija iz oblasti poljoprivrede i prehrambene tehnologije, ali i medicine?

stock-illustration-64603683-rocket-launch-and-space-startup-conceptindex

 

 

 

 

 

Priča o kompaniji Airbnb: Od dva beznadežna momka koji nisu mogli da plate kiriju, kada se rađa ideja o iznajmljivanju dušeka za spavanje, do globalno uspešne kompanije koja je promenila način na koji ljudi putuju.

 

Kako je AIRBNB osvojio svet?

Za kraj ovog malog uvoda u svet startapa, evo i nekoliko pojmova koji će vas bolje pripremiti za  razgovor sa startap entuzijastima, bilo da samo želite sa njima da se družite ili vas zaista zanima svet startapa 🙂

Mali rečnik pojmova:

Akcelerator – svojevrstan vid programa podrške tehnološkim startapima, gde najčešće uz investiciju (10.000 – 50.000$ u zamenu za 5-15% vlasničkog udela) startapi dobijaju intenzivan edukativni i mentorski program u veoma kratkom vremenskom periodu.

Angel investor ( biznis anđeo ) – imućni investitor koji ulaže lični novac u startape uglavnom u ranoj fazi razvoja u zamenu za deo vlasničkog udela.

Bootstrapping – način finansiranja kompanije bilo od ličnih sredstava preduzetnika ili od prihoda koje je sama kompanija generisala.

Crowdfunding – finansiranje projekta tako što se novac prikuplja od većeg broja pojedinaca koji daju manje iznose, obično putem interneta. Primeri: www.kickstarter.com i www.indiegogo.com

Elevator pitch – koncizno, pažljivo osmišljeno i dobro uvežbano predstavljanje kompanije ili vaše ideje, koje može da se izloži tokom kratke vožnje liftom (elevator), po čemu je i dobila ime.

Unicorn – (jednorog), tehnološka kompanija sa valuacijom od najmanje milijardu dolara.

* objašnjenje pojmova preuzeto iz informativnog priručnika “Kako pokrenuti tehnološki startap u Srbiji?” Autori: Dušan Vukanović, koautori: Kosta Andrić i Sr Sandra Nešić. Izdavač: ICT Hub u saradnji sa Friedrich Naumann Fondacijom za slobodu (FNF). Avgust 2016.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here